Serviceeinschränkungen vom 12.-22.02.2026 - weitere Infos auf der UB-Homepage

Treffer: Do Public Health Surveys Provide Representative data? Comparison of Three Different Sampling Approaches in the Adult Population of Croatia.

Title:
Do Public Health Surveys Provide Representative data? Comparison of Three Different Sampling Approaches in the Adult Population of Croatia.
Alternate Title:
JESU LI PODACI IZ JAVNOZDRAVSTVENIH ANKETA REPREZENTATIVNI? USPOREDBA TRI RAZLIČITA PRISTUPA UZORKOVANJA NA ODRASLOJ POPULACIJI HRVATSKE.
Authors:
Kolčić, Ivana1 ikolcic@snz.hr, Polašek, Ozren1
Source:
Collegium Antropologicum. Apr2009 Supplement 1, Vol. 33, p153-158. 6p.
Geographic Terms:
Database:
Supplemental Index

Weitere Informationen

We investigated the sample representativeness in three different types of population-based public health surveys in Croatia. Responses from the household sampling based Croatian Adult Health Survey (CAHS), health insurance register based Croatian Health Survey (CHS) and a telephone survey (TPS) were analysed and compared to gender, age and education composition of the Croatian adult population, based on the 2001 Census. The raw (unweighted) survey data were used and analysed with Spearman's rank test and distance analysis. The results indicated that TPS had the mast similar gender composition compared to the Census data. TPS also had the most similar age composition in men, while CHS had the most similar age composition in women. Finally, CAHS had the most similar education composition to the Census data. Three population subgroups were substantially under-sampled in all three surveys -- men, younger people, and elderly from the lowest educational classes. For these sub-groups, advanced sampling methods should be employed in order to obtain more precise estimates from public health surveys. [ABSTRACT FROM AUTHOR]

Cilj ovog istraživanja bio je istražiti reprezentativnost tri različita tipa uzorkovanja ispitanika u javnozdravstvenim istraživanjima u Hrvatskoj. Uspoređena je dobna, spolna i obrazovna struktura ispitanika iz Hrvatske zdravstvene ankete (HZA) koja se temeljila na uzorku kućanstava, Zdravstvene ankete (ZA) temeljene na uzorku dobivenom iz popisa pacijenata iz ordinacija obiteljske medicine i telefonske ankete (TA), s podacima iz Popisa stanovništva iz 2001. godine. Korišteni su »sirovi« podaci anketa, a analize je provedena Spearmanovim testom i analizom udaljenosti. Rezultati su ukazivali da je TA imala najsličniju spolnu strukturu sa popisom. TA je također imala najsličniju starosnu strukturu kod muškaraca, dok je ZA bila najsličnija popisu po dobnoj strukturi kod žena. Konačno, HZA je imala najsličniju strukturu popisu kada je uzorak podijeljen u dobno-obrazovne skupine. U sva tri tipa uzorkovanja se pokazalo da su tri populacijske skupine podzastupljene -- muškarci, mlađe dobne skupine i stariji ispitanici sa najnižom razinom obrazovanja. Za ove tri skupine trebalo bi primjenjivati napredne tehnike uzorkovanja da bi se dobili precizniji podaci i omogućili pouzdaniji zaključci javnozdravstvenih istraživanja. [ABSTRACT FROM AUTHOR]